petak, 19 aprila, 2024
Puls slobode

O slobodi

Autor: Nenad Lazarov (Piratski pokret)

Ljudska sloboda zavisi od raznih ograničenja. Ograničeni smo raznim fizičkim zakonima koje zahvaljujući nauci, sve bolje i bolje razumemo. Međutim, postoje i razna ograničenja koja sami sebi namećemo. Sloboda postoji u svima nama ali neki toga nisu svesni, jer sloboda podrazumeva odgovornost a veliki broj ljudi se plaši odgovornosti. Slobodu imamo samo ako je praktikujemo u svakodnevnom životu. Prava društvena saradnja, jedan od najvrednijih resursa kojima raspolažemo i koji je trenutno potpuno neiskorišćen i potisnut, može se ostvariti u potpunosti jedino ako međusobne odnose budemo zasnivali na humanosti.

Iz humanosti proizilazi poštovanje različitosti drugih ljudi. Trenutni zakoni koji ograničavaju slobode pojedinaca i omogućavaju korporacijama da ostvaruju ogromne profite, sprečavaju dalji društveni napredak u pravcu umrežavanja, otvorenog pristupa i saradnje. Samo čovek koji je istinski slobodan je sposoban da deli a samim činom deljenja stvaramo slobodu sebi i ljudima oko sebe. Čovek koji živi u strahu oseća da može ostati bez onoga što poseduje i sve više i više se zatvara. Sve više i više se plaši deljenja jer misli da će ostati i bez onoga što ima. Počinje da napada druge, kako oni moraju da nauče da dele, jer se plaši da li će moći da očuva svoj posed.

A deljenje, deljene predstavlja čin ljubavi. U stanju ljubavi dozvoljavamo ljudima oko sebe da uliju energiju u nas, kao i da uzmu energiju od nas, kada im je potrebna. Deljenje je moguće samo kada smo slobodni i otvoreni. Svako pravo deljenje bi trebalo da bude bezuslovno. Onaj koji daje, ne bi trebalo da očekuje čak ni zahvalnost zauzvrat, jer deljenje u tom slučaju predstavlja običnu trgovinu. On bi trebalo da uživa u samom činu davanja, jer svi smo mi povezani a iskreno deljenje kao čin ljubavi upravo predstavlja onu vezivnu silu koja dovodi do istinskog formiranja zajednice.

Deljenjem svi dobijamo, jer pomažemo drugima a deljenje nas čini srećnim i daje nam energiju za budućnost. Ovo je posebno istinito za intelektualna dela, jer se ona deljenjem samo umnožavaju i svi mogu da učestvuju u kreiranju nove kulture i životno očuvanje stare, kroz njeno aktivno korišćenje. Nijedan čovek ne predstavlja ostrvo, svi smo mi povezani. Ne pomaže čovek drugome zato što je drugome bolje, nego zato što se on bolje oseća. Sve ono što dajemo drugima vraća se nama samima kada nam je potrebno i omogućava nam da zajedno u mreži u kojoj smo povezani, učinimo mnogo više nego što bismo mogli kao izolovane jedinke.

Upravo zbog toga, deljenje predstavlja osnovu na kojoj će se zasnivati budući razvoj kolaborativnog društva. Ljudsko društvo je napredovalo zahvaljujući ljudima koji su delili znanje i kulturu a uvek je dolazilo do zaustavljanja napretka kada su kultura i znanje bili zaključavani i zadržavani. Deljenje znanja, informacija i kulture je od ogromnog značaja i za razvoj svakog od nas pojedinačno. Kad god je mogućnost deljenja i pristupa kulturi i znanju bila sprečavana, kao što je na primer bilo spaljivanje biblioteke u Aleksandriji, to je u istorijskim knjigama uvek bilo posmatrano kao velika katastrofa za čovečanstvo.

Sloboda informacija predstavlja jedan od osnovnih preduslova za dalji socijalni, ekonomski i tehnološki razvoj društva. Nekomercijalno kopiranje i korišćenje kreativnih proizvoda treba posmatrati kao potpuno prirodan proces koji omogućava očuvanje kulture i stvaranje novih dela. Ovaj proces ne utiče na interese većine autora u negativnom smislu. Naprotiv, kao što su mnoga istraživanja pokazala, deljenje kulture predstavlja odličnu reklamu za autore. Postoji i izrazito veliki broj inovativnih poslovnih modela koji svesno koriste slobodne sadržaje u svoju korist i dovode do smanjenja zavisnosti autora od velikih korporacija. Kopiranje, čuvanje i korišćenje kreativnih proizvoda u nekomercijalne svrhe treba da budu ne samo legalizovani, nego i aktivno podsticani kako bi se poboljšala javna dostupnost informacija, kulture i znanja. Ako bi principe na kojima se zasnivao razvoj slobodnog softvera poslednjih decenija a koji su se pokazali kao uspešni u praksi, uspeli da prenesemo na celokupno društvo, ušli bismo u novi period razvoja, u kojem bi talenti pojedinaca mogli mnogo bolje da dođu do izražaja i gde korporacije ne bi kočile dalji razvoj društva radi ostvarivanja lične koristi.