četvrtak, 18 aprila, 2024
Puls slobode

LiMux – IT evolucija

Autor: Aleksandar Vesić

Već 10 godina je prošlo od nastanka LiMux-a, obimnog projekta Gradske uprave grada Minhena, čiji je cilj uspešna migracija sa Microsoft-ovog Windows-a i MS Office-a na slobodni softver.

Projekat LiMux

LiMux je jedan od Linux derivata koji je razvijen od strane zaposlenih u odseku za informatiku Gradske uprave grada Minhena. Sam pojam je izveden od reči Linux i München. U međuvremenu je LiMux instaliran na oko 15.000 računara na kojima rade zaposleni u Gradskoj upravi. Sam cilj projekta je da se stekne nezavisnost od proizvođača softvera i operativnih sistema, kao i da se izbegnu preskupe licence za podršku, čime bi se postigla ušteda i sprečilo nepotrebno trošenje novca poreskih obveznika. Sam povod za nastanak projekta bio je prestanak podrške od strane Microsoft-a za Windows NT4 krajem 2003. godine, tako da se Gradska uprava Minhena morala pobrinuti za neophodnu zamenu za tada korišćeni Windows NT. Nakon prvih glasina o mogućnosti prelaska Gradske uprave na Linux, u zimu 2003. u Minhen je stigao tadašnji šef Microsoft-a Steve Ballmer, koji je na sastanku sa visokim gradonačelnikom Minhena Christian-om Ude-om pokušao da utiče na to da se grad Minhen ipak odluči na nastavak saradnje; bezuspešno, bio je to početak nastanka „Pingvina iz Minhena”.

10 godina posle

Na ovogodišnjem LinuxTag-u 2013, koji je održan u Berlinu, rukovodilac LiMux projekta Peter Hofmann, sumirao je proteklih 10 godina od nastanka projekta. Po njegovim navodima, projekat se privodi kraju u toku ove godine, i samim tim otpočinje redovna upotreba sistema na svim računarima Gradske uprave. Sam LiMux je pustio svoje korene i skoro da ne postoji opcija da u budućnosti dođe do povratka na komercijalni softver. Grad Minhen ostaje pri svojoj studiji izvodljivosti po kojoj je Gradska uprava prelaskom na Linux uštedela 10 miliona evra, i odbacuje navode i tvrdnje HP-a i Microsoft-a, kritički navodeći da njihova studija nije uračunala sve cene licenci za proizvode od Microsoft-a koji bi bili neophodni za neometani rad, niti je uračunato šta je sve urađeno od strane odseka za informatiku (njihovo radno vreme, izmene, dodatni moduli, prilagođavanje krajnjem korisniku, itd.).

Na Open-IT Summit-u 2013, koji se paralelno održavao sa LinuxTag-om, Jutta Kreyss (LiMux IT arhitekta), pričala je o praktičnim teškoćama prilikom prelaska na LiMux. Na samom početku su pojedinačni odseci i odeljenja informatike pri različitim sektorima Gradske uprave objavljivali svako za sebe tendere za aplikacije koje nisu bile kompatibilne sa Linux-om. U međuvremenu je saradnja povećana, i sektori sada rade koordinirano uz pomoć centralnog IT odseka, i svi zajedno rade na razvoju i poboljšanju Client-a. Najviše glavobolje zadaju testovi na Base Client-u, jer zbog decentralizovane i kompleksne strukture nije moguće jednostavno ponuditi nadogradnje i zamoliti korisnike da ažuriraju softver.

Pozitivna strana podele na međusobno nezavisne sektore i odeljenja uprave je da pojedini sektori redovno obaveštavaju centralni odsek o otklonjenim smetnjama ili, na primer zahtevima korisnika koji su uspešno optimizirani, te je sa tim argumentima moguće ubediti ostale odseke da izvrše ažuriranje. Kompleksna dinamika razvoja je zato razlog da za nekoga ko sa strane posmatra, primenjena softverska rešenja deluju zastarelo. Trenutna verzija 4.0 je bazirana na Ubuntu-u 10.04 Lucid Lynx, dok je okruženje radne površi KDE 3.5.

Razvojni tim planira da u roku od 1 godine svi odseci pređu na upotrebu Ubuntu-a 12.04 koji bi bio obezbeđen sa podrškom do 2017. godine. Okruženje radne površi bi pritom bilo KDE SC 4.8 koje bi izgledom podsećalo na KDE 3.5, da bi zaposlenima olakšali prilagođavanje. Takođe će biti izvršena migracija sa OpenOffice.org na LibreOffice, i to bi sa novom verzijom Client-a bila verzija LibreOffice 4.0.

Linux 4.0 Login

Ono što nedostaje LiMux-u je Community strategija, jer iako grad Minhen ima svoj GitHub nalog i svoju samostalno razvijenu ekstenziju za obradu formulara u OpenOffice.org-u i LibreOffice-u, nazvanu WollMux, odnos prema Upstream i Community projektima nije dovoljno jasan. Informatički odsek je uspeo da izmeni neke manje funkcije u LibreOffice-u za podršku MS Office Open XML-u, da bi olakšali komunikaciju sa EU administracijom, ali to nije izvršeno putem projekata već putem postavljanja gotovih zakrpi u Bugtracker. Pored toga bi bilo jednostavno omogućiti interno spakovan softver putem sopstvenih skladišta programskih paketa koliko to licenca omogućava. Tako na primer LiMux koristi Extended Support Release izdanje od Mozilla-e, koje kod Ubuntu-a nije na raspolaganju kao paket.

Na samom kraju nam gospodin Hofmann poručuje da migracija nije završena u potpunosti, i da iako u oktobru 2013. godine projekat prestaje ipak su potrebne mnoge izmene. Dodatni serveri se moraju prebaciti na LiMux i potrebno je razviti neophodne alate za rad službenika. Da bi LiMux projekat imao uspeha, mora se formulisati jasna open source strategija i odnos sa zajednicom korisnika slobodnog softvera.

Andreas Heinrich iz IBM-a i Peter Hofmann

Ne bi bilo na odmet da pomenemo da postoje slični projekti u svetu, kao na primer u Amsterdamu (OpenAmsterdam), u španskoj Saragosi (AZLinux), u Beču (Wienux) i slično. Nama preostaje da se nadamo da će i naši zvaničnici uočiti prednosti slobodnog softvera i sličnu inicijativu pokrenuti i na našim prostorima.

Korisni linkovi:

[1] http://en.wikipedia.org/wiki/LiMux

[2] http://www.muenchen.de/rathaus/Stadtverwaltung/Direktorium/LiMux.html

[3] http://www.wollmux.net/wiki/Hauptseite

[4] http://www.muenchen.de/rathaus/Stadtverwaltung/Direktorium/LiMux/Die-Migration.html

[5] http://www.h-online.com/open/news/item/Linux-brings-over-EUR10-million-savings-for-Munich-1755802.html