petak, 19 aprila, 2024
Zabavne strane

PiFS

Autor: Stefan Nožinić

Broj π (grčko „pi”) je veoma važan broj u matematici, a opet je izuzetno specifičan. On opisuje površinu kruga, obim kruga, deo je do sada najtačnije formule za aproksimaciju faktorijela nekog broja, opisuje zapreminu i površinu lopte, mnogo se pojavljuje u verovatnoći i još mnogo toga. Za ovaj broj je specifično i to da je iracionalan, odnosno da se ne može napisati u obliku razlomka. Ovo znači da on ima beskonačno mnogo decimala posle zareza kada se napiše u decimalnom obliku. Veruje se da se u broju pi može pronaći bilo koja sekvenca brojeva. Broj π, kao i sve ostale brojeve, možemo pretvoriti u druge brojevne sisteme kao što su binarni, heksadni, oktalni…

Ako bismo broj pi pretvorili u heksadni sistem, dobili bismo mogućnost da pomoću 2 njegove cifre opišemo jedan bajt.

Kakve sad pa ovo veze ima sa slobodnim softverom i softverom uopšte?

Philip Langdale je napravio jednu vrstu sistema podataka koja ne čuva podatke direktno već samo njihove adrese. Sada je sasvim korektno da se zapitate: a gde su onda podaci? Podaci su već tu, u broju π. Ovo je jedan jako zanimljiv koncept. Naime, adrese se čuvaju u jednom fajlu i svaka adresa predstavlja mesto iza decimalnog zareza broja pi u heksadnom obliku. Ako želite da sačuvate neki tekst, potrebno je da samo sačuvate njegovu adresu u broju pi!

Gde je kvaka?

Prvo treba da naglasimo da sa trenutnim procesorima na tržištu traženje adrese za neku količinu podataka zahteva dosta vremena, ali da li je to jedini problem?

Da li ovako nešto rešava sve probleme kompresije podataka?

Samo čuvanje adrese na prvi pogled izgleda kao velika ušteda podataka, mada često bi se dešavalo da se time više memorije troši.

Ako malo bolje razmislimo, adresa može da zauzima više prostora u memoriji nego taj podatak. Recimo da je podataka na nekom broju koji zahteva 64MB da bi se zapamtio, a podatak je velik samo 10MB, ovo je očigledno neefikasno, zar ne?

Ovde se vraćamo opet na problem kompresije adrese što nas opet vraća na glavni problem koji smo hteli da rešimo: ušteda memorije.

Ipak ovo je jako zanimljiva ideja iako trenutno nema praktičnu primenu. Zanimljivo je pogledati koliko je jedan jedini broj tako moćan. On verovatno sadrži sve što smo ikada želeli da znamo.