utorak, 16 aprila, 2024
Predstavljamo

OpenStreetMap

Autor: Joakim Janjatović

Šta je OSM i čemu služi?

OpenStreetMap je kartografski ekosistem nesagledivih razmera. Da bismo jednostavnije objasnili od čega se sastoji, uporedićemo ga sa dva svima poznata sistema, Wikipedia-om i Linux-om. Poput Wikipedia-e, OSM ima centralnu bazu podataka http://osm.org koju može da dopuni svako ko ima otvoren nalog e-pošte i želju da podeli svoje znanje sa drugima. Podaci poslati centralnoj bazi odmah postaju dostupni svim registrovanim i neregistrovanim korisnicima. Ako zagrebemo malo dublje, dolazimo do paralele sa Linux-om. Baza podataka je kao kernel tj. jezgro operativnog sistema koje predstavlja oslonac za sve ostale programe. Zašto baš poređenje sa Linux-om? Niko na svetu ne može da isprati koliko tačno distribucija Linux-a postoji, pa čak ni to koliko programa ima za samo jednu od tih distribucija. OSM je osnova za ekosistem u kom ustvari niko ne zna gde su granice tog sistema. Tačan odgovor na pitanje čemu služi OSM, autor ovog teksta ne može dati.

Prvi naš dodir sa OSM-om, bio je preko glavnog portala i baze podataka http://osm.org. Ako je neko već koristio Google Map Maker, može pretpostaviti kako bi OSM mogao da funkcioniše. Međutim, OSM je mnogo više od web alata za crtanje ulica. S obzirom da se u Srbiji za traženje nečega na karti najčešće koristi Google Maps, krećemo od toga da OSM početniku liči na GM, ali vremenom se stiče sasvim drugačiji utisak.

Licenca

OSM baza podataka dostupna je pod ODBL licencom. U prevodu, to znači da svi podaci mogu da se koriste u komercijalne i nekomercijalne svrhe, a jedino je obavezno naglasiti da podaci dolaze upravo od OSM i njegovih „doprinosioca”. Naravno, s ciljem opstanka projekta i poštovanja autorskih prava, zabranjeno je precrtavanje iz drugih izvora kao što su Google Maps ili štampane karte, osim ako nemate izričitu dozvolu vlasnika tih podataka.

Kako to radi?

Ako ste samo posmatrač, radi tako što otvorite web stranicu ili neki program koji ne mora da bude povezan sa internetom, a zatim pretražujete šta vas zanima na učitanoj OSM karti. Ako putujete negde i treba vam GPS navigacija, preuzmete neki od već dostupnih programa za platformu vašeg mobilnog uređaja, učitate kartu za državu ili deo sveta koji vam treba, i unesete odredište. Čar je u tome što je i većina programa koja koristi OSM karte dostupna besplatno. Tako, recimo uz OsmAnd, Android telefon postaje auto-navigacija kojoj je dovoljno jednokratno povezivanje na internet radi preuzimanja karte.

Za one koji se pitaju zašto neka ulica, prodavnica ili firma nije ucrtana na karti, odgovor je da mogu i sami da je ucrtaju. Upravo to je OSM moto. Kada bi svako ucrtao bar jednu ulicu, imali bismo potpunu i najdetaljniju kartu sveta. OSM se zasniva na znanju meštana koji žele to znanje da podele. U nekim trenucima, to podseća na igrice u kojima ne vidite odmah celu kartu, već kako napredujete, otkrivate deo po deo (prim.aut.). Crtači-kartografi imaju na raspolaganju više vrsta alata, od kojih se najozbiljnijim smatra JOSM. To je uređivač napravljen u Java-i i zato radi na više vrsta operativnih sistema. Dostupne su razne vrste podloga uključujući i Bing satelitske snimke, sopstvene i GPS tragove drugih korisnika, kao i mnoštvo dodataka od kojih bismo izdvojili i delo domaćih dobrovoljaca SerbianTransliterator. On omogućava unošenje naziva na jednom pismu, recimo ćirilici, i jednostavno preslovljavanje na latinicu.

Gde je počelo i dokle se stiglo?

OSM projekat je započet u Engleskoj i to iz potrebe za kartom koja nema licencna ograničenja upotrebe. Trenutno je najrazvijeniji u Nemačkoj, gde se često kao primer zapanjujuće detaljne karte navodi zoološki vrt u Berlinu. OSM trenutno broji preko milion i petsto hiljada registrovanih korisnika, od kojih je više od dvadeset hiljada mesečno aktivnih kartografa. U bazu je moguće uneti skoro bilo koji podatak, a na korisniku, odnosno pružaocu usluga prikaza je da odluči šta od toga želi da vidi na karti. U Srbiji OSM zajednica se širi polako, ali sigurno. Osnovnim podacima pokriveni su svi veći gradovi. Manja mesta još uvek zavise od toga da li je neki meštanin čuo za OSM, ili da li je neko od aktivnih korisnika prolazio kroz to mesto. Izdvojili bismo i činjenicu da je standardizovan unos naziva ulica na srpskom, što omogućava izbor prikazanog pisma kao i višejezični prikaz. U Novom Sadu uz pomoć OSM dobrovoljaca, LUGoNS-a i FTN-a već su održani predavanje i radionica na ovu temu.

Ko sve koristi OSM?

Društvena mreža Foursquare koristi OSM bazu podataka kao osnovu za ocenjivanje mesta, zatim web prezentacije koje imaju velik broj pregleda dnevno, koriste OSM umesto Google Maps-a jer je besplatan bez obzira na posećenost, a primetili smo da je koriste i policajci u poznatoj nemačkoj TV seriji „Kobra 11” (prim.aut.). U slučaju elementarnih nepogoda, dobrovoljci se skupljaju i ucrtavaju najnovije podatke, tako da se zna koji putevi su prohodni a koji ne. Posebne karte koje koriste ovu bazu podataka, dostupne su i za moreplovce, planinare, bicikliste, turiste i ljude sa posebnim potrebama. Postoje čak i štampane OSM karte. Moguće je besplatno preuzeti kompletnu vektorsku bazu podataka sveta (~35GB kompresovano) i napraviti sopstveni prikaz, analizirati podatke, a uz dobru ideju i zaraditi.

Kako da se pridružim i odakle da počnem?

Preporučujemo da prvo nešto više pročitate na OSMwiki stranici https://wiki.openstreetmap.org/wiki/Sr:Main_Page, na kojoj se objavljuju dogovori i smernice vezane za kartografe u Srbiji. Pozivamo vas da nam se pridružite i na forumu http://forum.openstreetmap.org/viewforum.php?id=62 gde ćete naći odgovore na već postavljena pitanja, a možete i sami postaviti pitanje. Tu se skupljaju korisni linkovi vezani za OSM. Dostupno je dosta materijala za obuku početnika od kojih su najbolji napisani na engleskom i nemačkom jeziku. Nažalost, malo sadržaja je prevedeno na srpski, pa su prevodioci dobrovoljci kao i kartografi svakako dobrodošli. Svi zainteresovani neka se jave na forumu!

Budućnost OSM-a?

OSM je odličan vid saradnje otvorenog i vlasničkog, odnosno javnog i komercijalnog, u kojem bazu podataka popunjavaju uglavnom dobrovoljci, a onda svako ko ima ideju kako da je upotrebi i zaradi, može to slobodno da uradi bez obaveze plaćanja astronomskih iznosa monopolističkim kompanijama. Baš te firme koje koriste OSM podatke, sponzorišu i održavaju dosta korisnih OSM alata. To je recept za najažurniju, svima dostupnu kartu sveta. Ne gledamo u staklenu kuglu već u ekran, ali ipak vidimo svetlu budućnost OSM-a.