petak, 19 aprila, 2024
Slobodni profesionalac

Vaš posao, open-sors posao (1. deo)

 Autor: Marko Kažić

Čak i danas, nažalost, pojmovi „posao” i „open-source” u istoj rečenici izazivaju nevericu, čuđenje i lavinu pitanja. Ipak, informacione tehnologije prolaze kroz period fundamentalne promene filozofije i načina na koji se nove tehnologije razvijaju, konzumiraju, reklamiraju i prodaju.

Šta je open-source u moru tehnologije koju koristimo svakodnevno? Naš Android telefon, ili možda jezgro našeg iOS-a? Naš pregledač i u njemu Facebook ćaskanje zasnovano na XMPP-u, SQLite u Skype-u, MySQL u vašem, isto toliko open-sourceWordPress blogu koji pokreće open-source PHP, sa open-sourceApache-om ili nginx-om. Pričamo naravno o slučaju u kojem se još niste oslobodili vlasničkih tehnologija kao što je Windows. Dakle, ovo jeste era open-source-a.

Pomenuti softver uglavnom ima jednu zajedničku osobinu: To su komercijalni proizvodi zasnovani na open-source-u. Kompanije kao što su Google, Amazon, Apple, pa čak i Microsoft, zavise od open-source-a i ugrađuju ga u svoje komercijalne proizvode. Ono što je daleko bitnije za njihovo poslovanje, jeste da su njihovi celokupni modeli poslovanja zasnovani oko open-source-a. Njihova zarada i budućnost je u open-source-u upravo zbog toga što se open-source postavio na tron suverenog vladara inovacije i pokretača celokupne informacione industrije današnjice (a i sutrašnjice, prim. aut.), a to je činjenica koja se ne sme zanemariti.

Open-source sam po sebi nije i nikad neće biti model poslovanja. Open-source je pokret, filozofija i bolji put. Kako smo već pomenuli, komercijalni entiteti postaju svesni pozicije open-source-a u IT-u današnjice i shodno tome nalaze nove načine da teret prihoda prebace sa samog suštinskog proizvoda na sve sekundarne domene proizvoda. To mogu biti dodatne funkcije, održavanje, edukacija, pomoć, implementacija kao i uparivanje jednog besplatnog i open-source proizvoda sa drugim komercijalnim. Zato njihovi modeli poslovanja danas ciljaju kako poslovne korisnike tako i opštu populaciju. Recimo, Google vam neće prodati Chrome, ali će zato svoje servise i reklame, na kojima ima najveći profit, lakše i bolje servirati krajnjem korisniku. Kontrola koju Google ima nad načinom na koji pristupa konzumentima, jeste kontrola koju bi svako želeo. Upravo open-source je omogućio Google-u da napravi solidnu platformu na kojoj će brže i bolje servirati svoje komercijalne proizvode.

Možda ćete reći: „Dobro, ali mi nismo Google. Na kojim osnovama može firma u povoju da izgradi profitabilan posao koji se bazira na open-source-u?” Pitanje je svakako na mestu, a cilj ovog članka i delova koji slede, jeste da vas kroz primere upoznaju sa skoro svim modelima poslovanja na open-source-u, da vam pokažemo uspehe ali i neuspehe kompanija i njihovih projekata, i nadamo se da ćete kada serijal privedemo kraju, imati jasan odgovor na vaše pitanje. U sledećem delu predstavićemo model poslovanja začetnika cele ove priče, Red Hat Inc.-a – prodaju profesionalnih usluga, što je jedan od najranijih poslovnih modela zasnovan na open-source-u, zatim ćemo upoznati Canonical i tako dati deo odgovora na pitanje koje sigurno muči svakoga ko želi da zaradi, ne zaboravljajući pritom open-source zajednicu.