četvrtak, 18 aprila, 2024
Predstavljamo

Serbian 2014 (3. deo)

Intervju

U drugom nastavku recenzije Serbiana (24. broj) obećali smo intervju s njegovim autorom. Najzad smo stupili u kontakt sa Slobodanom Nikolićem, odgovornim čovekom za to što Serbian izgleda upravo ovako.

LiBRE!: Za početak, Slobodane, zahvaljujemo ti se što si nam izašao u susret i što ćeš nam objasniti detalje oko realizacije Serbiana.

S. Nikolić: Zahvalio bih se LiBRE! časopisu koji je kvalitetno i afirmativno podržao još jedan domaći projekat. Komponovanje, termin koji je korišćen u tekstovima, smatram potpuno prikladnim za ovakvu vrstu obavljenog posla.

LiBRE!: Kako je došlo do ideje da komponujete jednu srpsku distribuciju?

S. Nikolić: Ideja za projekat se pojavila na OSS forumu, ali su tadašnji članovi rukovodećeg tima odbacili mogućnost da stanu iza projekta sa KDE grafičkim okruženjem. Zašto, to morate pitati njih, a meni je preostalo da samostalno objavim skoro finalizovan projekat, ili da on završi u kanti za smeće. Odlučio sam se za ovo prvo, jer se nalazimo na teritoriji slobodnog softvera gde svako može da deluje bez ograničenja.

LiBRE!: Kako ste definisali projektni zadatak za Serbian? Koji su bili motivi?

S. Nikolić: Biću slobodan da citiram LiBRE! časopis: „Nacionalne distribucije popularišu slobodan softver i čuvaju jezik i posebnost jedne nacije.” Projektni zadatak ove distribucije je prilično jednostavan – oblikovati operativni sistem na srpskom jeziku i podesiti ga da bude što više upotrebljiv, odmah po instalaciji. Serbian dolazi sa kompletom poznatih programa za opštu upotrebu, a pošto je stanje prevoda bilo bitan kriterijum, neke aplikacije su prevedene da bi našle svoje mesto u objavljenim izdanjima. Pod projektni zadatak spada i promocija novog proizvoda, što je podrazumevalo dizajn koji mora da privuče pažnju osoba koje nisu nikada čule za Linux. Samim tim što je zasnovan na stabilnom Debian-u, projekat nije težio da impresionira ekspertski deo domaće Linux zajednice.

LiBRE!: Koliko je osoba učestvovalo u projektu?

S. Nikolić: Verziju sa KDE okruženjem sam uradio samostalno i nisam imao nameru da radim druga okruženja. Onda se pojavio entuzijasta koji godinama koristi Openbox, tako da je to izdanje u najvećoj meri rezultat njegovog delovanja. Nekoliko meseci kasnije, projektu se priključila još jedna članica, a i nekoliko pojedinaca se prijavilo za buduća testiranja. Posredno, u projektu su učestvovali i svi aktivisti koji su poslednjih godina doprineli radeći na raznim prevodima.

LiBRE!: Interesuje nas zašto je Serbian baziran baš na stabilnoj grani (Wheezy), a ne na testing grani (Jessie) kao većina novijih distribucija baziranih na Debian-u?

S. Nikolić: Ako smo već utvrdili da se bavimo komponovanjem, kako mislite da to izvedemo bez kvalitetnih programera? Nije nikakav problem da se danas izbaci ISO slika (eng. image) sa testing riznica, ali šta raditi ako ne funkcioniše VLC na koji su svi navikli? Još gore, može se desiti da u julu neki program funkcioniše, a u avgustu bude neupotrebljiv. Treba li onda da stavimo obaveštenje o čekanju na uzvodne ispravke? Mogu da zamislim kako bi to delovalo na korisnike koji su došli sa Windows-a. Da zaključim, mislim da najnovija odluka Mint-a da za svoju osnovu koristi samo LTS, pokazuje da je napravljen ispravan izbor, na zadovoljstvo korisnika.

LiBRE!: Spoj KDE-a i Wheezy-a je veoma redak. Mi znamo samo za jednu takvu distribuciju, Kwheezy koja nije veoma popularna. Pretpostavljamo da je izbor KDE-a uslovljen željom da se koristi samo najbolje od Linux-a, a i zbog ličnog afiniteta autora. Da li smo u pravu?

S. Nikolić: Da, u pravu ste. Stabilni Debian/KDE je na mom desktop računaru već nekoliko godina i nisam uopšte razmišljao da oblikujem distribuciju sa okruženjem koje poznajem površno. Živimo u zemlji gde je normalno da keramičar bude ministar odbrane, ili da ministar sporta upoređuje sportiste sa pančevačkom omorikom, ali ovde neće važiti takva pravila. Ako se pojavi aktivista koji dobro poznaje npr. Mate, može slobodno da se priključi projektu.

LiBRE!: Sviđa nam se što postoji i verzija Serbiana za starije računare sa Openbox WM-om. Ovim je Serbian pokrio potrebe većine hardvera. KDE i Openbox praktično su dve krajnosti. Možda baš zbog ovolike razlike, mišljenja smo, da Serbianu nedostaje „živi” (eng. live) disk koji bi pomogao korisnicima da se opredele koju verziju žele na svom računaru. Može li se očekivati da neka naredna verzija dobije i tu funkciju?

S. Nikolić: ISO slike su oblikovane alatkom live-build, što znači da jesu „živi” diskovi, ali je ovaj autor odlučio da tu opciju ukloni iz početnog menija. To daje jasnu poruku korisniku – ako nemaš nameru da instaliraš, nemoj ni preuzimati disk! Poznato je da takve probe (live, wubi i vbox) nikada nisu bile merodavne za kvalitet, već da se pravi utisak stiče instalacijom na čvrsti disk. Postoje sajtovi na kojima su recenzije na osnovu jednog „živog” podizanja, ali LiBRE! je ozbiljan časopis, pa će i ubuduće, bez problema, uraditi pravu instalaciju. Bitno je što sada može komotno da se veruje da je broj preuzetih kopija približan broju instalacija.

LiBRE!: Predinstalirani programi u Serbianu su dobro odabrani i fino lokalizovani. Primetili smo problem prilikom instalacije novih programa. Ukoliko je novi program lokalizovan, dobro je, ali ako nije, opet će se pojaviti mešanje jezika. Ovo se može sprečiti samo sopstvenim riznicama. Razmišljate li da u budućnosti formirate sopstvene riznice za Serbian u kojima bi bio samo lokalizovan softver?

S. Nikolić: Sopstveno skladište softvera će biti aktivirano kada budemo imali nešto da uskladištimo. Šta bismo trenutno stavili tu? U Serbian su ugrađeni srpski proizvodi, Lancelot i internet player, a i podrazumevani paket ikona je domaći produkt. Nije mi poznato da postoji još neka aplikacija koja je izostavljena. Što se tiče prevoda, to je bio i biće posao za celu Linux zajednicu. Kod oblikovanja Cp6Linux-a uglavnom je prevedeno samo ono što je ugrađeno u distribuciju, a bila je u pogonu čitava generacija studenata, pa je nerealno očekivati da sada bude drugačije. Za početak, bilo bi pozitivno kada bi se prevodioci dve glavne grupe dogovorili oko standardizacije prevoda.

LiBRE!: U kom smeru vidite dalji razvoj Serbiana?

S. Nikolić: Sa postojećim kadrom, možete da očekujete KDE i Openbox izdanja odmah po izlasku naredne verzije Debian 8. Usvojili smo dizajn za tu verziju i on neće biti bitnije menjan. U skladu sa projektnim zadatkom Serbiana kao nacionalne distribucije, njegov podrazumevani dizajn i u narednim izdanjima će imati motive iz naše istorije ili umetnosti. Plan je da se izdaje verzija jednom godišnje, tako da bi ona pod oznakom 2016 bila negde na nivou Debian 8.5, uz moguću upotrebu backports riznica i uz dodavanje novih prevoda.

LiBRE!: Za Linux distribucije je jako važno da ima formiranu zajednicu oko sebe. Zajednica projektu daje osnovnu tehničku podršku i može da pomogne oko razvoja, testiranja i unapređenja. Razmišljate li o načinu jačanja zajednice oko Serbiana?

S. Nikolić: Ako je pitanje za mene, da li ću podići forum i tu biti glavni, odgovor je za sada negativan. To se pokazalo kao loš model, jer kada korisnici uvide da o malo čemu bitnom odlučuju, stoga gube interesovanje da budu samo radna snaga. Stvaranje zajednice treba da bude po modelu Slackware Srbije ili nešto slično. Neko je dao predlog da se otvori diskusiona grupa, pa ćemo videti kako će se stvari razvijati narednih meseci. Ako niste primetili, matični sajt za Serbian, prema Alexa portalu, nalazi se na trećem ili četvrtom mestu u Srbiji, kada su u pitanju adrese koje propagiraju slobodan softver.

LiBRE!: Prošlo je pola godine od prve objave. Kako biste danas sumirali sve što se dogodilo sa Serbianom?

S. Nikolić: Izgleda da je istina ono što su naše babe govorile, da je dobro nešto početi na Božić. Sve što se dogodilo u proteklom periodu, prevazišlo je početna očekivanja. Pre svega, mislim na broj preuzetih slika i na neočekivani broj medija koji je ispratio objavljivanje Serbiana. Sklon sam verovanju da je dizajn proizvoda zaslužan što su se neki portali sa dobrom posećenošću odlučili da objave tekstove o distribuciji. Promociji su se priključili i mnogi patriotski mediji, kao i portali koji deluju na popularizaciji ćirilice. Aktivna podrška stigla je i sa društvenih mreža, kao i od mnogih pojedinaca, pa ovu priliku koristim da se svima još jednom zahvalim.

Još jednom se zahvaljujemo Slobodanu Nikoliću što je odvojio malo vremena za nas i naše čitaoce da nam razjasni okolnosti, razloge i motive zašto Serbian izgleda baš ovako i koji su sledeći koraci u razvoju ovog projekta. Za kraj ove recenzije, ponovićemo još jednom bitne internet adrese.

Korisni linkovi:
[1] http://www.debian-srbija.iz.rs (zvanični sajt projekta)
[2] http://www.debian-srbija.iz.rs/p/serbian.html (stranica za preuzimanje Serbian KDE-a)
[3] http://www.debian-srbija.iz.rs/p/serbian-za-starije-racunare.html (stranica za preuzimanje Serbian Openbox-a)
[4] http://www.debian-srbija.iz.rs/p/blog-page.html (uputstvo za instalaciju)
[5] https://www.youtube.com/watch?v=7EjkmlEc-N8&list=PL8112689E5BA3F2BD&index=2 (instalacija Serbiana (KDE) – video)
[6] https://www.youtube.com/watch?v=lwFRF2pOX4U&index=1&list=PL8112689E5BA3F2BD (prvi pogled na Serbian KDE – video)