četvrtak, 25 aprila, 2024
Puls slobode

Balkon 2K14 – izveštaj

Autor: Stefan Nožinić

Kao što svi dobro znate, početkom septembra, održan je najveći događaj na Balkanu namenjen promociji slobodnog softvera, slobodi obrazovanja i haktivizmu. Ovogodišnji BalCCon je drugi po redu a organizovan je pod sloganom „Second Base” koji je odličan nastavak prošlogodišnjeg slogana „First Contact”. Iako je teško preneti sjajnu atmosferu i ogromnu energiju ljudi koji su prisustvovali ovogodišnjem BalCCon-u, pokušaćemo da vam u ovom tekstu prenesemo makar tračak čitavog doživljaja. Deluje pomalo grubo da čitav događaj podelimo u tri dana, jer je hakerska energija vladala i noćima, stoga ćemo opisati svaki dan zasebno.

Pred BalCCon

BalCCon je, za neke, počeo dan ranije, nego što je najavljeno. U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine sastali su se 4. septembra u 11 časova glavni organizatori događaja i volonteri kako bi se dogovorili o planovima za naredna tri dana da bi se kongres odvijao predviđenim tokom. Posle kratkog sastanka, ostatak dana pratila je opuštena atmosfera uz piće, dobar provod i, naravno, hakovanje.

Petak – prvi dan

Jutro je pomalo kišovito, ali to nije moglo da spreči ovako sjajan događaj gde se ljudi druže, zabavljaju i razmenjuju znanje. Već od ranih sati mogle su se u Muzeju videti gomile ljudi kako diskutuju na razne teme od kojih neke retko kada čujete u vašem svakodnevnom okruženju. Svi su čekali prva predavanja i radionice koji su bile održani u dve sale. Obe sale su dobile i svoje nazive po našim najvećim naučnicima: Tesli i Pupinu.

Malo po malo, i krenula su prva predavanje. Prvo predavanje je bilo na temu kvantne kriptografije. Iako je ovo sasvim nova disciplina, za dosta ljudi, pomalo kompleksna, mnogi su ovo slušali sa oduševljenjem i radoznalošću šta sve mogu da urade kvantni računari. Bernd Fix nam je ukazao na važnost razvoja algoritama za enkripciju koji uzimaju u obzir moć kvantnih računara i ukazao je na činjenicu da današnji kripto algoritmi mogu biti lako probijeni korišćenjem kvantnih računara.

Posle ovog sjajnog predavanja, usledila je reč o patentima i autorskim pravima. Ukazano je šta je patent, šta je autorsko pravo i definisane su mnoge stvari koje se koriste u pravnim vodama. Nakon uvoda, Žarko Ptiček govorio je o tome gde se tu nalazi Srbija, ali isto tako je pomenuo zanimljivosti vezane za ostale zemlje kao i probleme koje postoje u sistemima tih zemalja. Paralelno sa ovim predavanjem, Đorđe Marković je pričao o 3D štampačima, bio-printing-u i kombinaciji trodimenzionalnog skeniranja i trodimenzionalnog štampanja.

Posle je usledilo predavanje Vasila Koleva o sistemima datoteka, sigurnosti tih sistema i načinima kako takve sisteme učiniti sigurnim korišćenjem enkripcije. Paralelno je u Tesli o fraktalima govorio Predrag Bokšić. On je govorio o haosu i o tome kako je svet oko nas haotičan i kako možemo vladati takvim sistemima.

Spava li vam se? Christina Johanna nam je pričala o spavanju. Najveći problem kod hakera jeste spavanje. Kako funkcioniše san? Kako da spavamo kvalitetnije i kako da kontrolišemo našu pospanost? Ili, bolje reći, kako da uhakujemo naš san? I tako, dok su neki spavali, drugi su razgovarali o startapima (eng. startup). Nebojša Vislavski i Nikola Novaković pričali su o velikim kompanijama, kako izabrati najbolju tehnologiju za startap i gde se otvorene tehnologije nalaze u trci sa komercijalnim.

David Oswald nam je pričao o elektronskom zaključavanju koje se sve više koristi u raznim zgradama i o tome kako se mogu takvi sistemi probiti. Paralelno sa tim, održani su Lighting talks gde su predstavljeni razni projekti u govoru od pet do deset minuta. Između ostalog, Nikola Hardi je predstavio LiBRE! i ukazao na cilj projekta, planove kao i probleme sa kojima se suočavamo. Već u kasnim satima ste mogli čuti predavanje o projektu Tor, o kom je pisano i u našem časopisu. Moritz Bartl nam je pričao zašto je Tor važan i kako se koristi. Iako smo pokušali da krenemo hronološki, namerno smo izostavili jedno predavanje i ostavili ga za kraj. Mitch Altman nam je pričao o slobodnom hardveru, ali ne samo o tome. Od ovog sjajnog hakera i inovatora, mogli se čuti dosta pametnih stvari. Altman je pričao o tome zašto je važno da radimo ono što volimo. Pričao je o hackerspace-u i pomenuo je jedan takav u San Francisku: Noise Bridge. Altman je nudio i ključeve kako bi svi imali pristup prostorijama nezavisno da li je neko tu ili nije. Već na početku predavanja nije se moglo ući u salu jer su sva mesta bila zauzeta. Mitch Altman je ukazao na mnogo bitne stvari i preneo svoj entuzijazam. Pričao je i o svojoj inovaciji „TV-B Gone”, uređaju namenjenom za daljinsko isključivanje televizora na javnim mestima. Da je ovo na mnoge ostavilo ogroman pozitivan utisak, pokazao je i veliki aplauz zadivljene većine.

Subota – drugi dan

Vikend – dosta ljudi ne radi vikendom, a i učenici i studenti su slobodni. O tome svedoči i činjenica da je broj ljudi ovog dana značajno porastao. Ono što vam možemo odmah reći, jeste da su volonteri zaduženi za stavljanje narukvica za posetioce, imali pune ruke posla ovog subotnjeg jutra.

Od ranog jutra krenuli smo pravo u metu: Vakcinacija Android-a. Da li možemo verovati mobilnim aplikacijama danas? Kako da ih testiramo i kakve aplete (eng. applets) možemo koristiti? O tome su nam pričali Milan Gabor i Danijel Grah. Paralelno se u Tesli govorilo o automatizaciji domova za pedeset evra. Zvuči nemoguće? Ne za Nikolu Rasovića. On nam je pričao kako je automatizovao svoj dom korišćenjem Raspberry Pi-a.

Aleksandr Timorin je pričao o SCADA protokolima i njihovoj sigurnosti, a na kraju nam je pokazao i sve to u praksi kroz demonstraciju. Za to vreme, Ivica Kolenkaš je govorio o struktuiranju podataka korišćenjem MongoDB-a i o važnosti svega toga. Luka Gerzić nam je pričao o razvoju WEB aplikacija sa fokusom na bezbednost. Ukazao je na česte greške koje, ponekad i najbolji programeri, mogu da naprave. Predavanje je bilo propraćeno zabavnim temama i možemo slobodno reći da smo u sebi rekli „Čoveče, ovo se i meni jednom desilo”.

Patroklos Argyroudis je održao predavanje o eksploataciji memorije. Pominjao je česte greške kod ovog nivoa kao što su buffer overflow, use-after-free i drugi. Za sve one koji nisu prisustvovali radionicama početkom godine o OpenStreetMap-u koje je držao Hrvoje Bogner, mogli su to uraditi i na BalCCon-u. On je održao radionicu i govor o tome šta je OSM i kako se koristi. Ako se plašite da vam neko ne ukrade kola, mogli ste čuti predavanje o zaštiti automobila. Šta vam je potrebno? Ništa specijalno, jedan Arduino i nekoliko dodataka. Ovo potvrđuje i Marian Marinov koji nam je na svom primeru pokazao kako da zaštitimo svoj automobil. O merenju je govorio Marjan Urekar. Govorio je o multimetrima, kako da merimo napon, struju, otpor i ostale veličine. Zvuči jednostavno? Niste svesni koliko tu ima detalja i koliko je bitno znati kako ti uređaji funkcionišu. Šta ćemo sa signalima i raznim njihovim oblicima? Marjan Urekar nam pokazuje i kako da koristimo osciloskop i objašnjava njegovu funkcionalnost. Austrija, zemlja demokratije – nikako! Fin nam je govorio o slobodi informacija i probleme na koje ona nailazi. Govorio nam je kako Austrija sprečava novinare i hakere u radu, zašto su novinarima potrebni hakeri, i zašto su hakerima neophodni novinari. Anil Kurmus je pričao o napadima na Linux kernel. On je govorio o površini napada na kernel i njenoj redukciji uklanjanjem mogućnosti kernelu. Predstavio je dva pristupa koji to mogu da izvedu, jedan tokom kompajliranja, a drugi tokom izvršavanja. Predstavio nam je i zanimljive statistike i poređenja. Miroslav Štampar je govorio o sigurnosti i eksploataciji softvera, nekada i sada. Ako ste bili na ovogodišnjem BarCamp-u u februaru, mogli ste čuti Silvan-a Gebhardt-a o BGP routing-u. On je pružio uvid u ovu tematiku i na ovogodišnjem BalCCon-u. Mogli smo čuti i predavanje o RIPE Atlas API-u i saznati čemu služi i kako ga možemo koristiti za merenja i istraživanja. Ovo predavanje je održala Vesna Manojlović. Na kraju dana, usledio je „Rakija workshop”. Od dunje do kruške, mogli ste probati naše nacionalno piće na čije neke varijacije Srbija ima registrovan trademark. Okupili su se svi u sobi za radionice s ciljem da probaju razne vrste rakije i da se druže posle dugog dana.

Nedelja – treći dan

Od ranog jutra krenulo se radno. Mitch nam je održao radionicu o lemljenju i polaznici su dobili priliku da sami naprave sopstveni TV-B gone uređaj koji su mogli da ponesu svojoj kući. Bilo je trideset mesta za ovu radionicu i već na samom početku sve je bilo popunjeno, a polovina mesta je već bila rezervisana. Pored ove radionice, u toku su bila predavanja o slobodi govora i ulozi interneta koje je održao Andrej Petrovski, predavanje o konfliktima prava na privatnost, zaštitu podataka i na intelektualnu svojinu koje je održala Jelena Jovanović. Predavanje o Vikipediji, kako se pišu dobri članci na njoj i gde se žene nalaze u svemu tome, održala nam je Greta Doci. Nakon Mitch-ove fantastične radionice, Aleksandar Pejić i Andrija Prčić su nam pričali o Linux drajverima (eng. driver – upravljački program) za ugrađene (eng. embedded) sisteme. Tonimir Kisasondi je govorio o krekovanju šifri i pametnom generisanju lista reči za tu namenu. Darko Ivković je govorio o ljudskom satu, kako pojedinci doprinose globalnoj mreži i sličnim stvarima. Za to vreme Anand Buddhdev nas je uveo u Ansible, sistem upravljanja servera ali i ostalih sistema pa čak i vašeg kućnog računara. Pokazao je njegove prednosti i način korišćenja. Mi planiramo da u narednim brojevima napišemo tekst o ovom sistemu i tako pokažemo i vama kako se ovaj alat može pametno koristiti za olakšavanje raznih poslova kod kuće ali i u preduzećima. Vlatko Kosturjak nam je govorio o 77FEh i prikazao kakvi ga sve uređaji koriste i objasnio šta je to i čemu služi. Čaba Pardovički nam je pokazao šta je Docker i zašto je to jedan od omiljenih alata ljudi koji se bave razvojem softvera u poslednjoj deceniji, kako se koristi i koje su mu prednosti. Žarko Živanov nam je pričao kako su nastali kućni računari u Jugoslaviji i, kao da je ciljano, a možda i jeste, napravljen je odličan uvod za naredno predavanje, poslednje ove godine na BalCCon-u.

To poslednje predavanje je možda ostavilo onoliki utisak koliko je ostavio Mitch prvog dana. Voja Antonić, čovek koji je sa trinaest godina, bez ogromnog znanja elektronike, napravio sistem koji je služio ljudima da nauče gde se nalaze veliki gradovi u Jugoslaviji. Da li je tu stao? Nije. Uprkos činjenici da je tada u Jugoslaviju bilo teško uvesti bilo šta što je bilo malo skuplje, to ga nije sprečilo da nabavi sebi svoj prvi računar iz SAD. Ako se pitate kako, pokušajte da zamislite scenario gde mu je dostavljan jedan računar iz više delova putem više paketa. Na njegovu sreću, ali i na našu, to se isplatilo. On nije bio jedan od onih koji su uzimali računare da ih koriste, već jedan od onih koji su uzimali računare da bi naučili kako oni funkcionišu. Malo po malo nastaje i prvi kućni računar u Jugoslaviji – Galaksija. Voja Antonić je ispričao razne anegdote iz njegove karijere, a publika je to sa zadovoljstvom slušala. Tokom predavanja svi su se dobro nasmejali i prekidali Antonića ogromnim aplauzima. Na kraju je usledio najveći aplauz, a zatim i slikanje sa ovim sjajnim inovatorom.

Van sala za predavanja

Na kongresu je bilo moguće videti i neke primerke starih računara i posetioci su imali priliku da se oprobajuu igricama iz osamdesetih godina prošlog veka, ali i da vide quadcopter, malu letelicu koju pokreću četiri rotora. Pored svega ovoga, na kongresu su bili i štandovi za zajednice između kojih je bio i štand za naš časopis gde se mogao uzeti CD sa arhivom dosadašnjih brojeva našeg časopisa.

Za kraj

Možemo sa sigurnošću reći da je ove godine LUGoNS opravdao naša očekivanja i da se nadamo da će sledeće godine biti još bolje. Takođe priznajemo da smo se kao časopis mogli više angažovati, ali na greškama se uči tako da ne vredi da žalimo što nismo napravili intervju sa predavačima.

U svakom slučaju možemo da zaključimo da su ovakvi događaji najbolji primer promocije slobode obrazovanja i haktivizma i da ih treba organizovati i većem broju.