Slobodan softver u Bosni i Hercegovini

Autor: Amar Tufo

Danas, kada slobodan softver nije više što je bio prije dvadesetak godina kada ga je bilo jako teško instalirati i savladati njegove osnovne korake, jer ga je koristila uglavnom određena skupina kompjuterskih entuzijasta – priča je potpuno drugačija i slobodan softver je postao dostupan svima ponudivši nam veliki izvor operativnih sistema koji su namijenjeni kako početnicima, tako i profesionalcima. I, dok u regionu postoje aktivna Linuks udruženja koja prenose svoja znanja i iskustva među korisnicima, u ovom članku ćemo pogledati stanje zastupljenosti slobodnog softvera u Bosni i Hercegovini.

Znaju li ljudi uopće šta je Linuks?

Zemlje regiona poput Srbije i Hrvatske veoma uspješno prate trendove u svijetu slobodnog softvera. Upravo uspješni portal Linuks Za Sve dolazi iz Hrvatske, a LiBRE! časopis, zasigurno jedan od najboljih časopisa o slobodnom softveru, nastao je u Srbiji. Oni, pored promocije slobodnog softvera, podstiču korisnike da sami zaplove njegovim vodama, jer se veoma često za Linuks korisnike kaže da su sami svoji majstori. Bosna i Hercegovina trenutno je zemlja sa najvećim brojem informatički nepismenih ljudi – kako mladih, tako i odraslih. Činjenica je da je informatika danas postala nezaobilazan segment ljudskog života. Svjetska ekonomija počiva na internetu i sličnim tehnološkim novitetima, koji niču svaki dan. Stoga, kada je riječ o našoj zemlji, skoro osamdeset procenata ljudi veoma slabo koristi ili poznaje računare i njihovu terminologiju. Tako je slobodan softver samo jedno od „španskih sela”. Smatramo da takvom stanju našeg društva uglavnom doprinosi školski obrazovni sistem, ali i veoma loše glasine o Linuks operativnim sistemima: naprimjer, da su komplikovani; da su namijenjeni samo hakerima, programerima; da nema podrške drajvera, i slično. S druge strane, ključnu ulogu „udaljavanja” od istih pospješuju tehnički fakulteti te prodavnice kompjuterske tehnike. Nije sve ni tako crno, pa u ovoj našoj zemlji možete pronaći i velik broj informatičkih entuzijasta koji spadaju među napredne korisnike računala, koji programiraju, i koji ne koriste računala samo za razonodu. Tako se i sami iznenadimo kada susretnemo ljude koji poznaju Linuks, koji ga dugo koriste i koji znaju njegove prednosti u odnosu na konkurenciju. Morali bismo ovdje biti iskreni i reći da broj tih ljudi nije tako veliki, ali je pohvalan. O tome koliko je populacija u Bosni i Hercegovini informatički (ne)pismena pročitajte na linku.

U regionu djeluju aktivno Linuks udruženja koja nesebično šire i prenose znanje na druge; održavaju razne edukacije, seminare, druženja i to sve u cilju poboljšanja informatičkog obrazovanja. Među njima možemo pomenuti LUGoNS (Srbija), HULK (Hrvatska), Ubuntu Srbija, Ubuntu Hrvatska, već pomenuti portal Linuks Za Sve, kao i LiBRE! časopis. Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? Linuks udruženja u BiH nema mnogo, barem ne onih koji su tako aktivna. Međutim, malo boljim pretraživanjem pronaći ćete „Udruženje Linux korisnika BiH” (http://www.linux.org.ba/), koje je osnovano 1998. godine. Udruženje je aktivno promovisalo upotrebu Linuksa, te održavalo i edukacije u oblasti Linuksa na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Udruženje nije aktivno posljednje četiri godine zbog nepoznatih razloga. Također, treba pomenuti ULKRS (http://ulk.rs.ba/). Za one koji ne znaju, riječ je o Udruženju GNU/Linuks korisnika Republike Srpske, koje je osnovano 27. januara 2010. godine, a koje, nažalost, također nije više aktivno. Kada je riječ o drugim udruženjima, ovdje možemo pomenuti ona koja djeluju i postoje isključivo na društvenim mrežama, a koja okupljaju veliki broj Linuks korisnika i daleko su aktivniji. To su: Ubuntu Udruga BiH, Implementacija Linux OS u Bosni i Hercegovini te Ubuntu Linuks grupa Bosne i Hercegovine (eng. TheLinuxOSUbuntu group Bosnia and Herzegovina). Ova tri udruženja, koja uglavnom djeluju na Fejsbuku, vrijedno promovišu upotrebu Linuksa i slobodnog softvera u svakodnevnom životu, a okupljaju blizu pet stotina aktivnih članova, što je jako pohvalno.

Publikacije i projekti o Linuksu

Kod nas trenutno ne postoji nijedan nama poznat magazin koji piše isključivo o slobodnom softveru. Međutim, tu su neki drugi internetski portali kao što je INFO Online i Tehnografija koji među standardnim temama iz svijeta IT noviteta pišu usput i o novitetima u Linuks svijetu. Od projekata svakako možemo pomenuti BHLD (eng. Bosnian Linux Distro), prvu Bosansku Linuks distribuciju koja je razvijena još 2004. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Projekat je imao nekoliko uspješnih izdanja, ali je iznenada prekinut još 2011. godine. Među drugim projektima koje možemo pomenuti je i DebKonf11, Debijanov događaj koji je bio održan u Banjoj Luci od 24. do 30. jula 2011. godine. Veoma vrijedan pomena je i BarKamp, koji se održava na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci i koji već četvrti put za dvije godine okuplja velik broj stručnjaka sa zanimljivim predavanjima. Izveštaj sa prvog i drugog BarKampa je moguće pročitati u časopisu ili na sajtu (prvi BarKamp, drugi BarKamp). Mogla bi se još pomenuti i modifikovana Linuks distribucija za veb dizajn po imenu Slobeliks 12 Veb Dizajn, projekat trojice studenata sa Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta u Bijeljini. Kako se navodi u zvaničnom članku o ovom interesantnom projektu, Slobeliks je namijenjen isključivo za veb dizajn, opremljen velikim brojem alata otvorenog koda kao što je Aptana Studio, te Blufiš – namjenjenim veb programerima i dizajnerima.

Zaključak

Slobodan softver u Bosni ima velike potencijale ukoliko se razvije adekvatna obrazovna strategija koja bi isključila informatičku edukaciju mladih na računarima sa komercijalnim softverom, a više u fokus stavila obuku korištenja Linuks distribucija i Libre Ofisa koji predstavlja sjajan ofis-paket i trenutno najbolju besplatnu alternativu komercijalnom Majkrosoft Ofisu. Naš obrazovni sistem je takav da se Linuks operativni sistemi rijetko kada mogu vidjeti u stalnim obrazovnim programima kako naših škola, tako i tehničkih fakulteta. Takvo stanje Linuks operativnog sistema na terenu se pravda time što je Vindouz dominantna platforma, a više od 80 procenata računala u Bosni i Hercegovini ih koristi što u javnom, tako i u privatnom sektoru – dok je Linuks ostavljen po strani. Fakulteti i škole jednostavno ne pružaju obuku korištenja Linuks operativnih sistema, niti podstiču svoje studente i učenike na korištenje slobodnog softvera. Srećom, postoje ljudi, studenti i entuzijasti u ovoj zemlji koji vide veliku prednost slobodnog softvera te sami stiču vještine u korištenju, edukaciji i promociji Linuksa i filozofije slobodnog softvera.