četvrtak, 18 aprila, 2024
Puls slobode

Izveštaj sa konferencije FOSDEM 2017

Autor: Marjan Đuran

O FOSDEM-u

FOSDEM je najveća konferencija koja promoviše besplatan softver otvorenog koda u Evropi. Održava se u Briselu (Belgija) i, kako kažu, cela organizacija ove konferencije zasniva se na volonterskom radu i želji svesnih ljudi da rade na rasprostranjivanju softvera otvorenog koda. Kada kažemo „konferencija” uglavnom asocijacija bude na predavače u odelima i lepo uređene svečane sale, međutim FOSDEM nije ni nalik tako nekom „uštogljenom” događaju, već se naprotiv i reklamira kao nekomercijalna konferencija. Ideja FOSDEM konferencije je da se programeri iz cele Evrope i sveta tu upoznaju, a možda i započnu saradnju ili projekat, kao i da se predstave novi zanimljivi projekti iz sveta besplatnog softvera otvorenog koda i održi korak sa najnovijim zbivanjima i trendovima. Konferencija je prvi put organizovana 2000. godine kada je Raphael Bauduin, jedan od članova belgijskog Linuks pokreta, odlučio da organizuje manji skup programera softvera otvorenog koda. Nazvao je taj skup Open Source Developers’ European Meeting (OSDEM). Okupio je prvo tim, zatim su napravili sajt i mejling listu na koju je trebalo da se prijave zainteresovani, međutim, nakon kratkog vremena primetio je da će taj skup biti većih razmera nego što je očekivao. Naredne godine OSDEM je dobio i „F” od „Free” jer nije svaki softver otvorenog koda besplatan, te su organizatori želeli da naglase da ih taj faktor ne zanima.

Celo dešavanje smešteno je na briselski univerzitet ULB (fr. Université Libre de Bruxelles) koji se sastoji od dvanaest fakulteta i kako naglašavaju – multikulturalnog i internacionalnog tipa, sa programima učenja po najvišim standardima. Same građevine su lepo očuvane i mešavina su modernog i starog kao da je tu nekada bilo nekoliko fakulteta, pa su u međuvremenu dodavali zgrade po potrebi. Za potrebe konferencije na raspolaganju je ove godine bilo pet zgrada fakulteta i par studentskih trpezarija.

Organizacija

Kada na konferenciji koja traje dva dana vidite 645 najavljenih predavanja, jasno vam je da je fizički neizvodljivo da posetite svako koje vas zanima. Možda čak i osetite blago razočaranje kada shvatite da ne možete zapravo da vidite većinu onoga što želite, te vam preostaje da dobro proučite raspored i napravite neku vrstu filtera za ono što biste najviše voleli da slušate, ili nekoga od predavača da vidite. Na sajtu konferencije možete videti kompletan spisak predavanja sa prilično detaljnim opisom, što je dosta bitno jer često iz naslova ne možete precizno da zaključite kakve će se tema zapravo obrađivati. Prostorije su podeljene tematski, što je dobro jer ćete se manje šetati među zgradama i učionicama. Na primer, ako vam je najveće interesovanje Pajton programski jezik, onda ćete sigurno najviše vremena provesti u prostoriji Pajton (python devroom) u kojoj je u toku prvog dana bilo dvadeset i četiri predavanja. Pored toga što ima pregršt zanimljivih tema, dodatni problem može biti gužva jer na većinu predavanja morate doći barem deset minuta ranije da zauzmete red, pa nakon što se trenutno predavanje završi i izađe određeni broj posetilaca, počinje novo punjenje prostorije i neretko se desi da čak ni tada nema dovoljno mesta za sve koji žele da uđu. U takvm situacijama na vrata prostorije volonteri lepe nalepnicu sa obaveštenjem da je prostorija puna, ali takođe i sa QR kodom i linkom ka živom prenosu sa konferencije. Naravno IPv6 internet je obezbeđen pa problema sa brzinom interneta nema.

Na info pultu možete dobiti sve potrebne informacije, raspored sa svim predavanjima, informacije u vezi sa prevozom i smeštajima. Međutim taj papir sa spiskom i rasporedom predavanja se nije pokazao kao najbolje rešenje jer kao što sam već napomenuo, postoji 645 najavljenih predavanja, ali se cela lista konstantno ažurira jer se dešava da neko ne može da dođe ili da se čak ubaci još poneko. Organizatori su mislili i na to, pa na F-Droid (kao i na Guglovom Plej Storu) možete preuzeti aplikaciju Fosdem Companion koja sadrži raspored. Aplikacija takođe ima mogućnost bukmarkovanja što je najbolja stvar koju su mogli da urade jer nakon što proberete kroz raspored i obeležite sve što želite, odete u odeljak Bookmarks i vidite vaše odabrane događaje sortirane po vremenu početka. Pored toga aplikacija sadrži i mapu univerziteta što je jako korisno na ovako velikom prostoru, odeljak sa predavačima gde možete pročitati svačiju biografiju. Takođe postoji i odeljak Live u kojem možete pratiti predavanje ukoliko niste uspeli da uđete na željeno predavanje ili ukoliko niste otišli na konferenciju.

U četiri od pet zgrada u hodnicima se nalaze štandovi za kojima su predstavnici raznih korporacija, fondacija ili timova programera otvorenog koda koji predstvaljaju neki svoj projekat. Osim „velikih igrača” kao što su CentOS, Fedora, SuSe, Debian, KorOS (eng. CoreOS), Postgreskuel (eng. PostgreSQL), Majeskuel (eng. MySQL), Perl, Pajton, Apači, Libre Ofis, Fondacija slobodnog softvera i ostali, tu su i predstavnici manjih ili čak ličnih projekata. Od manjih projekata izdvajamo RIOT čet više na linku o kojem ćete imati prilike da čitate u LiBRE! magazinu, OLinuXinootvoreni hardver, ReaktOSoperativni sistem, Vikingsslobodni hosting… Svi oni su raspoloženi podjednako da sa vama prozbore po koju reč, daju vam savet ili čak, ako to dozvoljavaju uslovi, odmah reše neki problem.

Predavanja

Volonteri su zaduženi da obaveštavaju predavača tokom celog izlaganja koliko još ima vremena. Pored toga što su predavanja vremenski tačna, zanimljiva je odabir predavača. Naime, ono na šta smo uglavnom navikli jeste da predavač bude osoba koja je dobro proučila određenu oblast ili određeni softver, a zatim prenosi svoja iskustva ili dobre strane neke aplikacije ili servisa. Međutim, na FOSDEM-u je to malo drugačije. Naime, većina predavača su direktni saradnici ili autori. Na primer, u subotu 4. februara je o sigurnoj čet aplikaciji Žici govorio njen tvorac Saul Ibara Kortege i ispričao kako je pre samo par godina Saul sedeo u istoj toj sali i zapitkivao o bezbednosnim protokolima. Nakon toga, Saul je ukratko objasnio šta je Jitsi jer je većina bila upoznata, a nakon toga uživo instalirao self hosted jitsi meet odnosno samostalno servisirani server za aplikaciju (eng. jtsi meet), pokrenuo server dok su se prisutni konektovali i uživo testirali aplikaciju.

Odmah potom su glavnu reč vodili tvorci aplikacije Converse.js, a nakon njih programeri koji rade na razvoju aplikacije Ring. Svi oni, osim predstavljanja stoje na raspolaganju za bilo kakva pitanja, vrlo rado razmenjuju kontakte i priželjkuju povratne informacije o svojim aplikacijama i servisima. Nedelja je bila dan naklonjena ljudima koji se bave sajber bezbednošću. U jednom velikom teatru u zgradi Jot i u manjoj sali u zgradi Iks održavala su se predavanja o bezbednosti i enkripciji. Najzanimljivije predavanje iz oblasti bezbednosti bilo je predstavljanje napada (čovek u sredini – eng. man in the middle – MITM) na PEAP protokol. Osim samog izlaganja zanimljivo je i to što je predavača Širahei Siniak, studenta četvrte godine tehničkog fakulteta u Belorusiji, najavio čovek koji je pre nešto manje od deset godina radio na razvoju istog protokola. Iz zgrade J izdvajamo izlaganje mladog ali veoma iskusnog i dobrog istraživača iz oblasti sajber bezbednosti – Janson A. Donenfelda koji je predstavio svoj poslednji projekat – [https://www.wireguard.io/|VajrGard] (eng. WireGuard), softverski VPN tunel koji radi vrlo brzo i bezbedno sa najmodernijim algoritmima enkripcije napisan u programskom jeziku C u manje od četiri hiljade linija koda. Kako je sve besplatno, tako su i snimci (skoro svih) predavanja besplatna i otvorena svima i mogu se naći na sledećem linku.

Iako FOSDEM nije ni prva ni najbolja, a ni poslednja konferencija ovog tipa, svakog puta se može videti nešto novo, ostvariti nova poznanstva, iskoristiti prilika za viđanje sa „starima” ili jednostavno posetiti Brisel i pretvoriti u još jednu avanturu kroz svet hardvera i softvera otvorenog koda u društvu ljudi otvorenog srca.