četvrtak, 25 aprila, 2024
Sam svoj majstor

Foto uređivanje i grafički dizajn na linuksu (2. deo): Gimp

Rasterska grafika: Gimp

Autor: Zlatan Vasović

U prošlom broju smo Vam preporučili slobodne programe za sve oblasti grafičkog dizajna i uređivanje fotografija. U ovom broju ćemo se baviti rasterskom grafikom i obradom, retuširanjem i manipulacijom fotografija. Daćemo Vam i osnovne informacije o GIMP-u kao najvažnijem alatu za editovanje rasterske grafike.

Rasterska grafika: Osnovni pojmovi

Definicija: Raster ili bitmapa je struktura podataka predstavljena u pravougaonoj mreži piksela (obojenih tačaka), vidljivih pomoću monitora, odštampanih na papiru ili prikazanih na nekom drugom mediju. Rasterska grafika u digitalnom svetu je prirodna interpretacija slika koja sliku raščlanjuje na tačke tačno određene nijanse boje i inteziteta. Nijansa i intenzitet svake tačke (piksela) je određena brojnom vrednošću. Na osnovu te brojne vrednosti monitor interpretira sliku dajući svakoj tački tačno određenu količinu energije kao bi se dobila potrebna nijansa boje i intenzitet osvetljenja. Na sličan način rade i štampači samo što oni umesto osvetljavanja tačke koriste pigment. Kao što smo rekli tačka, piksel (px), je osnovna jedinica slike i određena je brojnom vrednošću. Kompletnu sliku određuje broj tačaka po horizontali i vertikali te matrice. Postoji još jedna vrlo važna osobina rasterske slike a to je rezolucija. Rezolucija je kvalitet slike koja se ogleda u gustini tačaka po jedinici dužine. Najčešće se, u svetu digitalnog dizaja, koristi jedinica za rezoluciju DPI. DPI je jedinica za gustinu broja tačaka po inču. Za ilustraciju ćemo vam pomenuti da je uobičajena rezolucija za slike namenjene za internet prezentacije 72dpi. Ova rezolucija je dovoljno dobra da slike budu jasne a dovoljno mala da datoteke sa slikama ne budu „teške“ (u bajtovima) za prikazivanje na internetu. Za štampu se koristi veća rezolucija, 300dpi. Neki štampači mogu da postignu i rezolucije od 600dpi ili više. Priča o rasterskoj grafici ne bi bila potpuna da ne pomenemo i kolorne šeme. Pošto je piksel određen samo brojnom vrednošću različiti uređaji bi na različite načine interpretirali boje. Piksel monitora je sastavljen iz 3 dela od kojih svaki deo interpretira jednu od 3 osnovne boje, crvenu, zelenu i plavu (RGB). Ovi pikseli se čak na monitorima i TV aparatima sa katodnom cevi mogu videti i golim okom ili uz pomoć lupe. Intenzitetom ovih boja dobijaju se sve nijanse RGB kolorne šeme. RGB kolorna šema je stardandizovana pa svi proizvođači kalibrišu svoje uređaje tako da približno svi jednako interpretiraju boje iz ovog spektra. Nasuprot monitorima štampači za interpretiranje nijansi boja koriste 4 osnovne boje: cijan, magenta, žuta i crna (CMYK). Mešanjem i razblaživanjem ovih boja dobijaju se sve nijanse spektra te kolorne šeme. RGB i CMYK se ne poklapaju u potpunosti i zbog toga treba voditi računa. Prilikom pripreme materijala za štampu se upotrebljava odgovarajuća (CMYK) kolorna šema.

Rasterski grafički formati

U rasterskoj grafici postoji mnogo formata a najkorišćeniji su PNG, JPG, GIF , BMP, WMF, TIFF, PICT, EPS, PSD

Problem što svaki piksel treba definisati da bi slika bila iscrtana dovodi do toga da bi format koji bi sve definisao bio ogroman. Zato postoji više formata koji vrše kompresiju i pojednostavljenje definicije slike. Pošto ni jedan format ne sadrži potpunu informaciju koristimo formate koji su prilagođeni određenim namenama. JPG i GIF su formati namenjeni WEB-u. Njihova kompresija podataka o slici je takva da daje malu, laku datoteku pogodnu za deljenje na internetu. JPG je to rešio gubitkom kvaliteta originalne slike a GIF upotrebom samo 256 boja. PNG je unapređena GIF kompresija koja dozvoljava veći broj boja i kompozitne boje. TIFF je profesionalni format namenjen razmeni slika između „graphic design“ programa sa malim gubitkom informacija.

GIMP

Gimp je program za rastersko crtanje i obradu fotografija koji predstavlja Adobe Photoshop u svetu slobodnih programa.

GIMP je skraćenica od „GNU Image Manipulation Program“GNU program za manipulaciju (obradu) slika. Iz samog naziva se naslućuje namena ovog programa. Drugim rečima on je editor rasterske grafike.

GIMP je licenciran pod GNU opštom javnom licencom.

Prva verzija GIMP-a objavljena je 1996 godine. Do danas je doživeo 11 stabilnih verzija. Trenutno aktuelna stabilna verzija je 2.8.2 međutim i dalje je najpopularnija verzija 2.6 zbog velikog broja dodataka koji još uvek nisu svi kompatibilni sa najnovijom stabilnom verzijom. Projekat je u punom razvoju i već su u test verziji objavljene verzije 2.10 i 3.0.


Nova stabilna vezija 2.8 donosi redizajniran save/export meni, dodata je podrška za JPEG 2000 i PDF, GEGL (Generic Graphics Library – Generička grafička biblioteka) je u prvoj stabilnoj verziji (0.1)…

GIMP je najčešće među preinstaliranim programima većine većih distribucija a ako slučajno nije, obavezno se nalazi u riznicama svih distribucija. GIMP je osim za linuks dostupan i za MS Windows i za MacOS X platformu. Osim osnovnog programa GIMP krase i brojni dodaci koji mogu da unaprede rad sa ovim programom. Sve zvanične dodatke možemo naći u Gimp Plugin Registry-u (http://registry.gimp.org/). Ovaj registar plug-in-ova sadrži i forum i dokumentaciju koji nam mogu biti od pomoći.
Dodatne četkice možemo naći na GimpBrush-u (http://gimpbrush.com/).

Kao i kod Photoshop-a samo je mašta ograničavajući faktor za ovaj alat. Ne postoji radnja u obradi rasterske slike koja se ne može uraditi sa ovim editorom. U spisak zadataka koji mogu da se obave ovim alatom spada: konvertovanje rasterskih formata, slikanje (crtanje), retuširanje (korektura) fotografija, fotomontaža, priprema za štampu, priprema slika za objavljivanje na internetu…

Internet je prepun tutorijala u pisanom i video obliku za rad u GIMP-u. Jedan od najsveobuhvatnijih blogova sa gomilom video tutorijala je http://blog.meetthegimp.org/

Kreativne društvene mreže

Kada budete naučili osnove, ekperimentisali (to je slobodna volja) i nactrali svoje prve radove, slobodno ih postavite na neku od društvenih mreža za kreativnost (kreativne društvene mreže). OpenClipArt nije direktno vezan za Gimp, zato što preferira SVG format.

Kreativne društvene mreže:
[1] http://www.colourlovers.com/
[2] http://www.deviantart.com/
[3] http://openclipart.org/

Korisni linkovi:
[1] http://gimpmagazine.org/
[2] http://www.gimp.org/docs/
[3] http://gimpforums.com/
[4] http://gug.criticalhit.dk/