utorak, 23 aprila, 2024
Oslobađanje

Socijalni kriterijumi za izbor idealne distribucije

U potrazi za idealnom distribucijom (6. deo)

 Autor: Dejan Maglov

Projekti slobodnog softvera obično počinju kao projekti pojedinca ili male grupe programera, a koji rade na razvoju softvera čiji je cilj da zadovolji neke od njihovih ličnih potreba. Projekat će se smatrati uspešnim ukoliko se šira zajednica zainteresuje za njega nakon što prepozna korisnost softvera ne samo za pojedince koji su započeli projekat, već i za širu zajednicu. Kada je u pitanju slobodni softver, vremenom je postala stalna praksa da se zajednica umeša u razvoj projekata. Dobri projekti sami privlače zajednicu ljudi koji su zainteresovani za njih i ona, u većini slučajeva, preuzima na sebe testiranje, poboljšanje funkcionalnosti, održavanje i tehničku podršku projekta.

Zajednice slobodnog softvera mogu da se okupe: oko projekta, slobodnog softvera, po teritorijalnom principu ili da nastanu kombinacijom ovih principa.

Primeri:

  • LiBRE! projekat okuplja zajednicu oko projekta bez teritorijalnog ograničenja.
  • LUGoNS (Linux User Group of Novi Sad) je zajednica korisnika Linuksa po teritorijalnom principu bez obzira na konkretan projekat.
  • Ubuntu-rs zajednica koja je kombinacija okupljanja zajednice oko konkretnog projekta (Ubuntu) i teritorijalnog principa koji se ograničava na teritoriju Srbije.

Ova sinergija projekata i korisnika slobodnog softvera ima više prednosti i za korisnike i za projekat. Projekat se na ovaj način brže razvija, dobija na funkcionalnosti, greške se brzo ispravljaju, itd. Korisnici dobijaju osećaj da pripadaju grupi, druže se sa istomišljenicima, učestvuju u promociji kvalitetnih pojedinaca itd.

Dve najvažnije uloge lokalnih zajednica za GNU/Linuks distribucije su:

  1. pružanje tehničke podrške i edukacije na maternjem jeziku;
  2. rad na lokalizaciji i prilagođavanje distribucije lokalnim potrebama.

Informacija da postoje lokalne zajednice slobodnog softvera je od naročitog značaja za početnike i korisnike koji nedovoljno dobro znaju strane jezike (naročito engleski jezik). Ako izuzmemo komercijalne projekte otvorenog koda (Red Het, SUSE), ne postoje zvanične škole i kursevi za slobodni softver. Za edukaciju početnika je uglavnom zadužena zajednica, a jasno je da je učenje na maternjem jeziku uvek lakše nego na bilo kom drugom stranom, ma koliko dobro ga poznajete.

Forumi i viki stranice lokalnih zajednica su prave biblioteke u kojima korisnici mogu da nađu većinu odgovora na svoja pitanja, a za sva ostala tu su forumi i IRC kanali zajednica na kojima uvek ima nekoga i koji imaju već gotova rešenja za veliki broj problema.

Lokalne zajednice kao kriterijum za izbor idealne distribucije

Početnicima i korisnicima koji ne vladaju dobro engleskim jezikom, toplo preporučujemo da biraju GNU/Linuks distribucije koje imaju aktivnu lokalnu zajednicu. Ovladavanje novim operativnim sistemom je mnogo lakše ukoliko vam „leđa čuva” lokalna zajednica na koju se uvek možete osloniti.

Već smo spomenuli da su popularnije GNU/Linuks distribucije namenjene početnicima. Slučaj je isti i sa lokalnim zajednicama okupljenim oko njih. Ovo međutim ne znači da je kvalitet usluga koje nude manje popularne lokalne zajednice, okupljene oko distribucija namenjenih naprednijim korisnicima, lošiji. Manje popularne distribucije okupljaju manje ljudi, ali zato oni poseduju veće znanje. Iskustvo sa zajednicama okupljenim oko slobodnog softvera je uglavnom pozitivno i ukazuje na to da kvalitet usluga koje one nude korisniku nije uslovljen popularnošću i masovnošću zajednice nego isključivo njenom (ne)aktivnošću.

U svakom slučaju, dosadašnji saveti za izbor idealne distribucije važe i dalje. Socijalni aspekt slobodnog softvera je samo dodatni faktor koji vam može pomoći pri donošenju odluke kada se dvoumite između nekoliko mogućih rešenja.

Još uvek ne postoji na jednom mestu potpuni i ažurirani spisak svih aktivnih srpskih zajednica. Nešto najbliže tome može da se nađe na adresi https://pulsslobode.wordpress.com/ . Za informacije o nekim drugim lokalnim zajednicama koje možda postoje ali nisu na ovom spisku moraćete sami da pretražite internet.

Lokalizacija kao kriterijum za izbor

Za lokalizaciju GNU/Linuks distribucija i GNU programa odgovorni su pojedinci i lokalne zajednice. Sasvim solidnu srpsku lokalizaciju mogu imati i projekti koji uopšte nemaju svoju lokalnu zajednicu, a isto tako, lošu lokalizaciju mogu imati i projekti sa dobrom lokalnom zajednicom. Sve je stvar prioriteta zajednica i aktivnosti pojedinaca.

Pravu i kontrolisanu lokalizaciju može imati samo lokalni projekat. Ovakvih projekata u Srbiji ima malo i teško se probijaju, čak i u lokalu u konkurenciji svetskih projekata. Istina je da mnoge veće GNU/Linuks distribucije imaju srpsku lokalizaciju u ponudi, pa se možda slični lokalni projekti koji su usmereni samo na striktnu lokalizaciju smatraju nepotrebnima. Uzvodna lokalizacija u slučaju Srbije vrlo često bude veoma loše, čak nakaradno, sprovedena. Jedna polovina programa je lokalizovana srpskom ćirilicom, a druga latinicom. Ako postoji još delova sistema koji uopšte nije lokalizovan, onda se pojavljuju i delovi programa koji su na engleskom. Zato ćemo se vratiti na prvu rečenicu ovog pasusa i ponovo utvrditi da samo lokalni projekat može potpuno kontrolisati pravu srpsku lokalizaciju.U Srbiji za sada imamo dva aktivna projekta GNU/Linuks distribucije – TriOS (http://trios.rs/) i Serbian (http://www.debian-srbija.iz.rs/p/serbian.html). Oba projekta su mlada i imaju svojih prednosti i mana. Kome treba lokalizovan operativni sistem može da proba jedan od ova dva projekta.Iako ove dve domaće distribucije nisu baš najidealnije, interesantno je probati ih i uporediti sa drugim distribucijama.

Za kraj serijala

Namera nam je bila da kroz ovaj serijal o kriterijumima pri izboru idealne distribucije definišemo većinu kriterijuma pri izboru i pokažemo zašto je teško odgovoriti na jednostavno pitanje: „Koju mi distribuciju preporučujete?”

Ni na samom kraju nismo dali konkretan odgovor na pitanje koja je idealna GNU/Linuks distribucija. Suviše je subjektivnih ocena da bi se mogao dati konkretan odgovor. Smatramo da je jako teško napisati neki algoritam izbora po kriterijumima koje smo identifikovali i definisali, a možda je čak i nemoguće, pošto se izlazi stalno menjaju. Izlazi iz tog algoritma su GNU/Linuks distribucije kojih iz dana u dan ima sve više a i one stare se stalno menjaju.

Sam serijal „U potrazi za idealnom distribucijom” neće biti završen samo zato što se više neće baviti kriterijumima pri izboru, nego će pokušati da predstavlja GNU/Linuks distribucije koje su po nečemu „idealne”.