utorak, 23 aprila, 2024
Hardver

Arduino kontroler (1. deo) – Uvod

Autor: Stefan Nožinić

Da li ste nekada razmišljali o tome da napravite neki uređaj? Da isprogramirate nešto što će se dešavati u realnom životu a ne samo na ekranu računara ili telefona? Da li vas je ikada zanimala ideja programiranja mikrokontrolera a niste znali odakle da počnete? Da li ste već pokušali da programirate neki mikrokontroler ili kontroler ali niste to mogli uraditi na slobodnom softveru? Ako je Vaš odgovor na makar jedno od postavljenih pitanja potvrdan onda će ovaj tekst, kao i budući tekstovi, biti prava stvar za Vas!

Kroz ovaj serijal tekstova i tutorijala uvešćemo Vas u svet elektronike, programiranja, rada sa kontrolerom Arduino i još mnogo drugih zanimljivih stvari u vezi sa ovom temom. Ovi tutorijali su namenjeni, pre svega, početnicima ali i onim iskusnijima koji svoje znanje do sada nisu primenili koristeći slobodan softver.

Šta je elektronika?

Elektronika kao pojam može značiti više stvari. Može označavati granu fizike koja se bavi proučavanjem kretanja nosilaca naelektrisanja (najčešće elektrona) kroz neki materijal (provodnici, poluprovodnici…). Može označavati i tehničku disciplinu koja se bavi proizvodnjom elektronskih komponenti kao što su to, recimo, diode i tranzistori (o kojima će biti reč u nekom od narednih delova). U svakodnevnom životu često koristimo reč “elektronika” da označimo neki elektronski uređaj kao što je to, na primer, računar ili neki drugi uređaj sa kojeg čitate ovaj časopis.

Da bi ste pratili ovaj serijal tekstova, nije Vam potrebno neko veliko predznanje iz elektronike jer ćemo svakako spomenuti neke najkorišćenije elektronske komponente ali je, naravno, ono uvek dobrodošlo.

Sve elektronske komponente možemo podeliti na 2 velike grupe: aktivne (dioda, tranzistor i tako dalje) i pasivne (otpornik, kondenzator, kalem i slično).

Šta je mikrokontroler?

Mikrokontroler je elektronska komponenta (chip) koji sadrži mikroprocesor, radnu memoriju, programsku memoriju, ulazno-izlazne sklopove i razne druge komponente. On u sebi može da sadrži program (koji najčešće pišete) koji radi i izvršava zadatke dok je mikrokontroler pokrenut. Program na osnovu učitanih digitalnih i/ili analognih podataka može “reći” mikrokontroleru šta da radi. Tako na primer možete programirati kontroler da kontroliše temperaturu. Program u mikrokontroleru se najčešće upisuje u fleš memoriju, tako da se kasnije može menjati upisani program.

Šta je Arduino ?

Arduino je slobodna (open sourse) platforma koja uključuje hardver (mikrokontroler) i softver za programiranje istog. Kada kažemo da je neki hardverski uređaj (komponenta) slobodan, to ne znači da je besplatan nego da je legalno moguće uzeti kompletnu šemu tog uređaja (komponente) i napraviti svoju šemu. Ovo se naravno odnosi i na Arduino kontroler. Softver je takođe slobodan (open sourse) što u ovom slučaju znači da se besplatno može preuzeti sa zvaničnog sajta i potpuno legalno pregledati i menjati njegov kod.

Arduino poseduje ulazno/izlazne (I/O) digitalne i analogne priključke i komunikacione priključke kao što su recimo SPI. Ovo znači da Vaš Arduino kontroler može učitati razne podatke sa raznih senzora kao što su temperatura, količina svetlosti, pritisak ali takođe, može poslati signal nekim komponentama da izvršavaju odrećenu radnju, pa na primer, možete kontrolisati releje i elektro-motore. Arduino kao hardverski uređaj ima više modela. U ovom serijalu ćemo se najviše baviti Arduino Uno modelom jer je najzgodniji za početnike a opet može da se programira i upotrebi za dosta zanimljivih poslova (radnji).

Nadamo se da smo Vam u ovom uvodnom tekstu, makar malo, približili tematiku kojom ćemo se u narednim brojevima baviti. Ono što Vam sada predlažemo do izlaska sledećeg broja jeste da dobro istražite zvaničnu stranicu Arduino platforme i ako ste u mogućnosti i voljni, da nabavite jedan Arduino uređaj.

Nastavak

Linkovi: