četvrtak, 18 aprila, 2024
Internet, mreže i komunikacije

Blokčejn (1. deo): Početak

Autor: Liora

U postkonfliktnom periodu nakon Drugog svjetskog rata, u jeku najveće finansijske krize 2008. i 2009., ekonomije država su pale na koljena. Finansijski pakao je pogodio sve – od radnika kompanija do vlasnika koji su nemoćno posmatrali pad berze. U kutovima digitalnog prostora rađali su se obrisi prvog uspješnog projekta digitalnog novca i revolucije koja će promijeniti svijet kakav znamo. 2009. godine, na P2Pfoundation.com, pojavljuje se korisnik jednostavnog naziva Satoši (eng. Satoshi) koji postavlja temelje vizionarstva na stol digitalnih zajednica: kreiranje prve decentralizovane, digitalne valute putem pir-tu-pir tehnologije u blokčejnu (eng. Blockchain).

Pomalo skeptične zajednice su sa oduševljenjem čitale svako slovo dokumenta „Bitcoin: A Peer-To-Peer Electronic Cash System”. Osim rešenja problema vizantijskih generala koji je prezentovan 1982. godine od strane Lamport/Šostak/Pes kao problem „dupla potrošnja” (eng. Double-spending), nastajao je blokčejn (prev. lanac blokova). Blokčejn po definiciji jeste rastuća lista zapisa u blokovima koji se direktno osiguravaju kriptografijom, te sadrže heševe (eng. hashes), zapis o vremenu kreiranja (eng. Timestamp) i izvršenja transakcije. U jednostavnoj definiciji, najlakše ga je shvatiti kao: blokčejn protokol je uspješna solucija za jačanje povjerenja, odbacivanje posrednika i dokazivanje nepotrebnosti centralnog autoriteta. To je jedinstveni sistem distribuirane baze podataka u pir-ti-pir mreži koja rastom protokola potvrđuje blokove u kojima podaci, kada su jednom upisani, ne mogu biti retroaktivno mijenjani. Dokaz o radu (eng. Proof of work) jeste sistem koji se koristi u generiranju blokova, u svrhu prihvatanja bloka od strane učesnika mreže kroz solviranje istog preko prekrivanja svih podataka u bloku. Algoritmi koji su korišćeni u Dokazu o radu su: Kriptonajt, SHA-3, BLEJK-256, te mnogi drugi. Budući da su svi blokovi povezani jednim lancem, promjena jednog dokaza o radu podrazumijeva obnovu svih blokova prije i poslije njega. On suštinski rješava problem određivanja zastupljenosti u većini donošenja odluka. Sistem je baziran na pojmu „jedan kompjuter – jedan glas”. Krajnja odluka jeste najduži lanac koji ima najveći uloženi dokaz o radu. Rad mreže je zasnovan na „poštenim čvorovima” koji nove transakcije emitiraju na sve čvorove, od kojih svaki čvor dodaje transakcije u blok, radi na pronalasku dokaza o radu za blok, te kada ga pronađe šalje blok prema svim čvorovima koji prihvataju blok samo ako su transakcije valjane, nakon čega se usaglašavaju, konvertuju ih u samo jedan blok i najduži lanac koji koristi posljednji prihvaćeni heš kao tačan. Nove transakcije, nakon obavljene jedne, nužno ne moraju biti poslane prema svim čvorovima.

Konsenzusni sistem poput blokčejna je najveća inovacija stoljeća nakon Interneta, kreirana od strane nepoznatog korisnika/grupe korisnika Satoši Nakamotoa, koji je primarno korišten kao solucija za uspostavljanje digitalnog novca, primarno Bitkoina (eng. Bitcoin). Bitkoin predstavlja prvu i uspješnu digitalnu valutu koja je svoju ekspanziju doživjela u protekloj godini kroz senzacionalističku cijenu, apsolutno zanemraujući njenu primarnu svrhu i sami blokčejn. Bitkoin je nastao kao pir-tu-pir novac koji se pohranjuje u digitalni novčanik (eng. Wallet) koji sadrži jedinstvenu korisničku adresu sa koje se šalju i primaju Bitkoini, kao i privatni ključ koji se čuva od strane jednog korisnika. Jedan od prvih korisnika samog Bitkoina i procesa slanja/primanja istog, bio je čuveni Hal Fini (eng. Hal Finney), znameniti zagovornik kriptografije i sajferpank, koji je od Nakamotoa lično primio 10 Bitkoina. Taj trenutak ostaje upamćen kao prva uspješna transakcija Bitkoina.

„Ono što je potrebno jeste elektornski sistem plaćanja koji se temelji na kriptografskom dokazu umjesto povjerenja, dopuštajući bilo kojoj od dvije spremne strane da izravno međusobno obavljaju transakcije bez potrebe za verifikacijom treće strane. Transakcije koje su nemoguće za preokrenuti zaštitile bi prodavce od prevara i rutinskih sigurnosnih mehanizama, ali u isto vrijeme i kupce. U ovom radu predlažemo rješenje problema sa duplim troškovima korištenjem pir-tu-pir distribuiranog vremenskog pečata za generiranje računalnog dokaza o hronološkom redoslijedu transakcija. Sistem je siguran dok god čvorovi mreže kolektivno kontrolišu više snage centralne procesorske jedinice od bilo koje grupe suradničkih napadačkih čvorova.”

– Satoši Nakamoto

Zašto krajnji korisnici trebaju promišljati o blokčejnu?

Čak i ako niste zaintrigirani modernim tehnologijama, robotikom ili odlaskom na Mjesec, trebate razmišljati o blokčejnu. Sistem temelja uspješnosti prvog decentraliziranog finansijskog sistema modernog doba, kao treća neutralna strana, posjeduje nezanemariv društveni potencijal za rješavanje problema poput iskorjenjivanja siromaštva. Iako nam se danas čini da je kripto-revolucija rezervisana za uski krug ljudi koji postaje bogatiji, kripto-revolucija upravo mijenja igru i postavlja odlične karte u ruke krajnjih korisnika koji su kroz blokčejn kao neutralni sistem, autoritet nad svojim vrijednostima što im omogućava da budu konkurentni na otvorenom tržištu, ulažu i daju onoliko koliko mogu i žele. Sve se postiže samom abolicijom sistema nejednake raspodjele, a ne sredstava – vrijednosti koju direktno određuje korisnik, a ne institucija (što će donijeti iluminatorstvo u globalni sistem). Era prije blokčejna nazivat će se tamnim dobom čovječanstva.